Srpski rečnik novijih anglicizama. Prvo, elektronsko, izdanje (2024)

NOVA UDŽBENIČKA LITERATURA IZ STAROSLAVENSKOGA JEZIKA, MALI STAROSLAVENSKO-HRVATSKI RJEČNIK, Sastavili: Stjepan Damjanović, Ivan Jurčević, Tanja Kuštović, Boris Kuzmić, Milica Lukić, Mateo Žagar (Matica hrvatska, Zagreb, 2004.)

Fluminensia Casopis Za Filoloska Istraživanja, 2005

ŽIĆA SVETIH OTACA, Dragica Malić, ŽIĆA SVETIH OTACA, (Matica hrvatska – Institut za hrvatski jezik, Zagreb, 1997.)

1999

Bibliografija časopisa "Neven" (Zagreb, Rijeka) i "Jadranske vile" (Rijeka)

2006

Contribution to the Language Analysis of Kožičić's Glagolitic Books: Od Bitija Redovničkoga Knjižice

2012

Mateo Žagar, Vesna Badurina Stipčević, Kristian Paskojević, Londonski odlomak glagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji – prilog tekstološkom, paleografskom i jezičnom opisu / London fragment of the St. Apollonia Breviary, Slovo 71 (2021), 191-24o.

Slovo, 2020

Odlomak glagoljskoga brevijara o svetoj Apoloniji (LondAp) stoljećima je služio kao uvez korica tiskanoj knjizi De Medendis Febribus ars medica (1526.) autora Antonija Alta ab Altomarija, napuljskoga liječnika i filozofa. U središte pažnje znanstvene i šire javnosti došao je tek nakon aukcije održane u Londonu 2017. g. Provedeno znanstveno istraživanje za cilj ima paleografski i jezično obraditi ovaj dosad neobjavljivani materijal. Na sadržajnom planu, ali i prilikom samih transliteracija teksta, provedena je usporedba s latinskom inačicom legende. Paleografska analiza temelji se na usporedbi s Drugim beramskim brevijarom, dosad paleografski najtemeljitije opisanim liturgijskim glagoljskim kodeksom XV. stoljeća, a u fokusu je posebnost metodologije: intenzivan paleografski i jezični opis malenoga korpusa vrlo raznolikoga i nestabiliziranoga individualnog rukopisa. This single large leaf of a monumental Croatian breviary with part of the reading for the Feast of St. Apollonia served for centuries as a cover for the printed book De Medendis Febribus ars medica (1526), written by Antonio Alta ab Altomario, a Neapolitan physician and philosopher. This text came to the attention of the scholarly and general public only after an auction held in London in 2017. The conducted research aims to process this unpublished material pala- eographically and linguistically. In terms of content, but also considering the transliterations of the text, a comparison was made with the Latin version of the legend. The palaeographic analysis is based on a comparison with the Second Beram Breviary, and the focus is on the peculiarity of the methodology: an intensive palaeographic and linguistic description of a small corpus from a varied and unstabilized individual manuscript.

Glagolsko-imeničke kolokacije hrvatskoga, njemačkoga i engleskoga općeznanstvenog jezika u općoj dvojezičnoj e-leksikografiji

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ovaj rad bavi se leksičkim sredstvima standardnoga jezika preuzetim u jezik znanstvene komunikacije. Zbog razlike u kolokacijskim značenjima koja se ostvaruju u hrvatskome, njemačkome i engleskome jeziku, čestih značenjskih dvojbi prevoditelja znanstvene literature i autora znanstvenih tekstova kao i nedovoljne pokrivenosti toga područja leksika i leksičkih relacija u hrvatsko-njemačkim i hrvatsko-engleskim općim dvojezičnim rječnicima rad upozorava na činjenicu da za korisnika s hrvatskim kao izvornim jezikom ostaje nedostupan jedan važan sloj leksika znanstvenoga jezika. Autorice upućuju na nedostatak pokrivenosti općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija u postojećim tiskanim općim dvojezičnim rječnicima s hrvatskim jezikom kao izvornim jezikom rječnika te na potrebu poboljšanja leksikografskoga prikaza kolokacija u strukturi rječničkoga članka. Prijedlozi autorica mogu pridonijeti poboljšanju leksikografskoga prikaza kolokacija u postojećim dvojezičnim rječnicima, a pohranj...

O bibliografiji u »Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku«

1985

Bibliografija akademika Nenada Cambija

Archaeologia Adriatica, 2009

Prilog proučavanju gramatičke terminologije Franjevačke turske slovnice iz Fojnice

2017

U radu se, na osnovu opcih ortografskih osobitosti gramaticke terminologije anonimne i nedatirane turske gramatike / slovnice koja se cuva u Franjevackom samostanu u Fojnici, kao i usporedbom te terminologije sa terminologijom iz drugih gramatickih djela koja su se koristila u Bosni u 19. stoljecu, pokusava odrediti kojoj gramatickoj tradiciji pripada spomenuta slovnica i kada je mogla nastati. Tabelarni prikaz i usporedba terminologije u Slovnici sa istom ili slicnom terminologijom u drugim djelima ukazuje na to da se radi o osobenoj terminologiji tzv. južnoslavenske gramaticke tradicije, koja se razvijala odvojeno od osmanskoga obrazovnog sistema u Bosni u tom periodu. U radu ponuđena analiza potvrđuje da se u Bosni u 19. stoljecu gramaticka terminologija za opis turskog jezika razvijala unutar razlicitih gramatickih tradicija. Slovnica je jedna od rijetkih bosanskohercegovackih gramatika turskog jezika iz 19. stoljeca gdje se koristi iskljucivo domaca gramaticka terminologija. Re...

Njemačke leksičke inovacije i njihovi hrvatski ekvivalenti s posebnim osvrtom na rječogradne i prevoditeljske postupke

Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za lingvistiku., 2020